U Europi se proučavaju od davnina, Aristotel ih spominje još 300. g.p.n.e., a Linné (17.st.) ih smatra kukcima neprikladnim za prehranu. Zbog toga što su zanimljivi iz različitih aspekata, ostavili su trag posvuda - od izreka, imena mjesta i vodotokova, basni, astrologije i mitova, bili su inspiracija umjetnicima, a služili su i kao lijek protiv nekih bolesti, npr. raka - do kraja 19. stoljeća. Predmetom znanstvenog proučavanja postali su 1879. godine kada je T.H. Huxley objavio prvo izdanje knjige "The crayfish - An introduction to the study of zoology". Od tada pa do danas rakovi su proučavani iz različitih aspekata i o njima je objavljeno mnoštvo radova i knjiga, a znanstvenici koji ih proučavaju (astakolozi) su okupljeni u međunarodnu udrugu IAA (International Association of Astacology). 

    Rakovi iz skupine Astacidae služe i za prehranu, u početku su služili kao hrana bogatašima i svećenstvu, a tek kasnije i srednjoj klasi. Od 19. st. se jače razvija tržište za slatkovodne rakove pa tako i njihov izlov i uzgoj. Prvotno je uzgoj u akvakulturi služio za dobivanje juvenilnih rakova za repopulaciju prirodnih staništa, a zatim je započeo i polu-intenzivni uzgoj rakova za konzumaciju.

    U Hrvatskoj su rakovi iz porodice Astacidae (riječni rak, rak kamenjar i bjelonogi rak) zaštićeni Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine 07/06), kojim je sukladno članku 97. Zakona o zaštiti prirode (Narodne novine 70/05) zabranjeno navedene vrste rakova namjerno hvatati, držati ili ubijati, namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike kao i područja njihova razmnožavanja te prikrivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili ih na bilo koji način pribavljati i preparirati. Zaštićene životinjske vrste mogu se jedino sakupljati u znanstveno-istraživačke svrhe i to uz prethodno dopuštenje Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture RH. Posebno treba naglasiti da je zaštićene vrste zabranjeno izvoziti i iznositi u inozemstvo a niti uvoziti iz inozemstva. Zabranjeno je unošenje (introdukcija) novih vrsta rakova u prirodu na području RH, osim prema posebnim zakonskim propisima i uz suglasnost Ministarstva.

stranicu izradili: Goran Klobučar (gklobuca(at)biol.pmf.hr) i Ivana Maguire (imaguire(at)biol.pmf.hr) sa Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10 000 Zagreb, Hrvatska

autori su dobitnici Nagrade za očuvanje prirodne i kulturne baštine 2003 koju dodijeljuje Ford motor company za projekt  "Ugrožene autohtone vrste slatkovodnih rakova u Hrvatskoj" zahvaljujući kojoj su izradili brošuru koja opisuje domaće i strane vrste rakova iz skupine Astacidae u Hrvatskoj. Download brošure ovdje.