BRANKE
Branhiobdele su mali kolutićavci koji žive na slatkovodnim rakovima iz porodice Astacidae a spadaju u skupinu maločetinaša (Oligochaeta). Zbog njihovog vanjskog izgleda odnosno dviju istaknutih prijanjalki na prednjem i stražnjem dijelu tijela može ih se na prvi pogled zamijeniti s pijavicama (koje također spadaju u maločetinaše) pa su tako i prve otkrivene branhiobdele (1823. godine od strane 0dier-a pod imenom Branchiobdella astaci) opisane kao prestavnici pijavica.
Branhiobdele se često, možda i zbog svoje sličnosti sa pijavicama, smatraju parazitima odnosno nametnicima na rakovima. Ta pretpotavka je vrlo vjerojatno pogrešna jer paraziti za hranu koriste tkivo svojeg domaćina i tako ga oštećuju i slabe dok za branhiobdele do danas nije sa sigurnošću utvrđeno da nanose štetu rakovima te ih se stoga može smatrati samo ektosimbiontima.
Branchiobdele su trenutno posebni razred potkoljena Clitellata (pojasnici). Prema tome potkoljeno Clitellata sadrži slijedeće razrede: Oligochaeta, Branchiobdellae i Hirudinea. Razredu Branchiobdellae pripada jedan red: Branchiobdellida. On se dijeli na pet porodica s 21im rodom i 149 vrsta. U Europi je rasprostranjena samo jedna autohtona porodica: Branchiobdellidae. Istraživanja u sjevernoj Italiji su pokazala da su se sa introduciranim američkim rakovima introducirali i njihovi slijepi putnici: za Europu strane vrste branhiobdela. Stoga će slijedećih godina biti interesantno pratiti promjene u fauni branhiobdela na Europskim prostorima.
Ova skupina je do sada dosta slabo istražena u Hrvatskoj što nas je ponukalo da pokušamo izolirati i odrediti sve jedinke branhiobdela iz postojećih i dostupnih zbirki rakova iz skupine Astacida sa područja republike Hrvatske. Te zbirke uključuju 50 različitih populacija rakova (Astacus astacus - 14, Astacus leptodactylus - 1, Austropotamobius pallipes - 15, Austropotamobius torrentium - 19, i Orconectes limosus - 1 populacija) a branhiobdele smo izolirali iz njih 38.
Izolirane su i određene slijedeće vrste: Branchiobdella parasita, B. pentodonta, B. balcanica, B. hexodonta i B. italica. Rezultati ovih istraživanja prezentirani su u obliku postera na XV kongresu IAA u Londonu a planiraju se i daljnja istraživanja.