MORFOLOGIJA (VANJSKA GRAĐA) ASTACIDA
Iako svi Astacida imaju zajedničke osnovne morfološke osobine, ipak su se, zahvaljujući naseljavanju različitih staništa, razvile i oznake koje ih međusobno razlikuju, tako da su današnje vrste vrlo raznolike - po veličini tijela, načinu života, duljini života itd., npr. Astacopsis gouldi s Tasmanije naraste i do 1 m dužine, a može težiti i do 10-ak kg. Živi dugo, a ženke spolnu zrelost dostižu tek u 14.-oj godini života. Vrsta Gramastacus sp. iz Australije pak naraste svega nekoliko centimetara i teži nekoliko grama.
Tijekom evolucije Crustacea došlo je do sraštavanja (tagmatizacije) kolutića pa im se broj smanjio s 50-tak (niži raci) na 20-tak (viši raci-Malacostraca). Tjelesni nastavci na funkcionalnim cjelinama (tagmama) su se u isto vrijeme specijalizirali za različite funkcije; na prsima za hranjenje, pokretanje i disanje, a na zatku za plivanje i reprodukciju. Plan građe tijela Astacida je tipičan za više rakove (Malacostraca). Malacostraca imaju 20 kolutića u embrionalnoj fazi i oni su izvorišni oblik za razvoj mnoštva osnovnih varijacija. Opće karakteristike Malacostraca su: karapaks (kožni nabor ili kora) koji štiti i pokriva glavopršnjak (cefalopereon ili cefalotoraks), pomične stapkaste oči, dvodijelne antenule, par antena, noge hodalice (pereopodiji), dobro razvijen zadak (abdomen, pleon) s jakim mišićima koji omogućuju snažno i brzo pokretanje. Repna peraja se sastoji od uropoda i spljoštenog telzona, a unutrašnji organi većinom nisu smješteni u abdomenu. Njihov epiderm (hipoderm) izlučuje oko tijela hitinsku kutikulu koja je ojačana vapnencem i čini jak vanjski skelet (egzoskelet) na kojem često izrastu dlake, četine ili bodlje. Zbog tog tvrdog skeleta rakovi ne mogu kontinuirano rasti već se rast odvija neposredno nakon presvlačenja (ekdisis) kada je oklop još mekan.
Tijelo Astacida je podijeljeno u dvije odijeljene cjeline - glavopršnjak i zadak. Glavopršnjak je sastavljen od 5 kolutića glave (cefalomera) i 8 kolutića prsa (torakomera ili pereomera, od čega su tri zajedno s udovima koje nose spojeni s glavom), a zadak od 6 kolutića (pleomere) povezanih fleksibilnom membranom.
S vrha glave je rakovima izrastao glavin šiljak (rostrum) koji je različita oblika. Na glavi su isto tako i dva para ticala (antenule i antene) koja služe kao osjetni organi (osjetila za njuh, ravnotežu i dodir) ili za kretanje i pridržavanje hrane. Usne organe čini gornja čeljust (mandibula) i dva para donjih čeljusti (maksilula i maksila). Imaju osam pari prsnih nogu od čega su prva tri para priklopljena glavi i čine čeljusne noge (maksilipediji) koje pomažu pri prehrani i pet pari pokretačkih nogu (pereopodiji) kojima hodaju. Prvi par pereopodija (ili više pari) imaju krajeve preobražene u kliješta. Ženke imaju spolni otvor u kuku trećeg para nogu za hodanje, a mužjaci u kuku petog para nogu za hodanje. Noge na zatku (začane noge ili pleopodiji) služe za plivanje, a u mužjaka su prva dva para pretvorena u organe za kopulaciju. U ženki je prvi par reduciran, a parovi od 2-5 imaju ulogu u nošenju jaja. Šesti par je modificiran u uropode koji zajedno s telzonom čine repnu peraju.
